Nevo-Vazdipen
Ol Rroma sar themutno minoriteta
Audiobook
Sigo pal-o paruvipen le politico regimosqo andar o 1990, palal śeliberśa phare uśtavimasqe thaj sastes biliipnasqe sǎmate, rasismosqe, avrićhudimasqe thaj dominaciaqe, mudarimasqe thaj asimilaciaqe vaj kulturàlo etnićidosqe, e rroma sas, anglunivar ande lenqi istòria pe kadale phuvěnde, prinʒarde le rumunikane themestar sar themutni minoritèta. Ta sa kadalença, e rromen nanaj len ćaćipnaça e kulturàlo hakaja kaj thavden adale statusostar, vrta p-o fòndo le stigmacizaciaqo le etniaqo thaj le angle-gelimasqo le rasismosqo mamuj e rroma vi and-i societèta, thaj vi k-o nivèlo le pùbliko raimatenqo, kadala alosarindoj, butivar, te de na meken le rromenqe putardo drom ni e themutnikane, thaj ni e etnikane hakajende. Deśkaj si themutni minotitèta prinʒardi, e rroma si. vi maj dur, vìktime le sociàlo avrićhudimasqe, e sa maj butvar nanaj lile sǎmate sar themutni minoritèta thaj si dikhle numaj sar sociàlo grùpo vulneràbilo vaj bibaxtalo. Atòska, e pùbliko polìtike vaś e rroma andar e palutne 30 berśa, dikh athe vi e guvernamentàlo strategìě vaś i sociàlo integràcia le rromenqi, astarindoj le anglune asavke strategiaça andar o berś 2001, rodine special i sociàlo integràcia le rromenqi thaj o durǎripen le ćororimasqo, dikhindoj superficial vaj numaj agoral i prevència thaj o phaglipen le rasismosqe mamuj e rroma thaj i problemàtika le rromane ètniko identitetaqe, thaj butivar biliindoj and-o dikhipen ke e rroma si themutni minoritèta prinʒardi, kulturàlo hakajença kaj thavden adale statusostar.
Savorre angle-gelipnaça organizimasqo le rromenqe pala’ lenqo prinʒaripen sar themutni minoritèta, o rumunikano them aćhol zorales uʒlo le rromane themutne minoritetaqe savǎn ïnkë dikhel lan sar social grùpo vulneràbilo vaj bibaxtalo, bimeklindoj o labǎripen le kulturàlo hakajenqo kaj thavden andar o stàtuso themutne minoritetaqo. Kadja, andr-odova so avere themutne minoriteturen si len pùbliko fundamentàlo institùciě, sar muzèo, teatro, pùbliko monuměnturǎ, źurnàlja thaj aver patrina inkalde and-e daikani ćhib, śkòle, licèumurǎ thaj fakultèturǎ kaj siklǎrel pes and-i daikani ćhib le minoritetaqi, le rromen si len numaj o Themutno Cèntru vaś i Kultura le Rromenqi, pùbliko insitùcia marginalizime thaj limitime institucional pe sa e rigende: o gin le ʒenenqo kaj keren buti othe, love, atribùciě, śaimata akciaqe.
I korkorutni śànsa kaj e rroma te oven na numaj de jure, ta vi de fakto jekh themutni minoritèta si kaj vi o rumunikano them, thaj vi e organizàciě le rromenqe te xatǎren ke sasto themutnipen si, and-o kàzo jekhe themutne minoritetaqo, inklusiv o labǎripen le kulturàlo hakajenqo thaj i sombuti vaś o reslipen adalate.
Si i responsabilitèta le rumunikane themesqi te del zoralo vast k-i destigmatizàcia le rromane ètniko identitetaqi vòrta anda kodo kaj kerdǎ, śela berśenqe, jekh polìtika stigmatizaciaqi le rromane kulturaqi.
Si i responsabilitèta le rromane miśkimasqi te tradel angle thaj te barǎrel i vìzia pesqe anglunimatenqi andar o 1919 barǎrindoj o rromano ètniko somʒantripe, labǎrindoj e ètniko hakaja sajekh le civikone hakajença thaj pale-vazdindoj i etno-kultùra le rromenqi and-e neve institucionàlo trujalimatende kaj daśti putren le’ lesqe vòrta o stàtuso sar themutni minoritèta but vràma aʒukerdo thaj ni avdives sastes labǎrdo.
dr. Delia Grigore/ Amboldipen: Sorin Aurel Sandu
I Garavimatenqi Livni
Ambolden mishto ai ka dikhen ai shunen harutne informatzie!

Time's up